Velik dio teritorija Republike Hrvatske nalazi se na seizmički izrazito aktivnom području što su dokazali i potresi u Zagrebu i kod Petrinje 2020. godine. Potresi su razotkrili brojne manjkavosti u sustavu Civilne zaštite, posebno u pogledu pripravnosti za interventna djelovanja i koordinacije aktivnosti, ali i ukazali na problem nepostojanja adekvatnih kapaciteta za brzu inženjersku reakciju nakon potresa, odnosno nedovoljnu razinu pripravnosti za interventna inženjerska djelovanja. Nije postojala centralna nadležna organizacija za provođenje interventnih inženjerskih aktivnosti, već se u suradnji volontera, lokalne vlasti i Ravnateljstva civilne zaštite napravio iskorak i tijekom krizne situacije organiziralo provođenje interventnih inženjerskih aktivnosti. Bilo je nužno hitno kreiranje procedura, metodologije za provedbu pregleda oštećenja i uporabljivosti građevina, sveobuhvatnog GIS sustava te okupljanje, educiranje i opremanje inženjera, kao i provedbu ostalih aktivnosti koje su izostale u periodu prije pojave potresa.
U Hrvatskoj, prije katastrofalnih potresa nije postojala specijalizirana organizacija koja se bavi upravljanjem rizikom od potresa. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je trenutno nadležno za aktivnosti vezane uz rizike od potresa, no ono je primarno upravno tijelo bez dovoljno stručnih kapaciteta za kontinuirano bavljenje inženjerskim aktivnostima. U izvanrednim situacijama je postalo jasno kako je neophodno uspostavljanje i znatno osnaživanje specijalizirane organizacije koja će se kontinuirano posvetiti smanjenju rizika od potresa, i to prvenstveno provođenjem stručnih inženjerskih aktivnosti te povezati sve dionike vezane uz potrese.
U vrijeme potresa 2020. godine stručnjaci su se okupili oko neslužbene platforme Hrvatski centar za potresno inženjerstvo koja je povezala volontere i druge stručne organizacije (fakultete, komore, udruge i slično) i djelovala u sinergiji sa svim relevantnim dionicima, prvenstveno RCZ-om. Kao neslužbena platforma improvizirali su procedure i metodologije, uključili se u educiranje volontera, uspostavili GIS bazu podataka za potrebe pregleda oštećenja i uporabljivosti građevina te su sudjelovali i u brojnim inženjerskim aktivnostima kao što su pregledi oštećenja i uporabljivosti građevina, geotehničkih ugroza, uspostava hitnih građevina/infrastrukture te preliminarnim pregledima u hitnim procedurama. Uključili su se i u provedbu stručnih inženjerskih aktivnosti izrade priručnika obnove, organizaciju seminara (gotovo na mjesečnoj bazi), trijažu i arbitražu u procesu obnove, ažuriranje i provjeru statusa građevina u bazi podataka.
S ciljem da stečena znanja i iskustva postanu temelj za buduća djelovanja, predvodnici neformalne platforme Hrvatski centar za potresno inženjerstvo formirali su Udrugu Hrvatski centar za potresno inženjerstvo – Interventna služba. Sa svrhom daljnjeg osiguranja pravovremene i adekvatne reakcije na rizike od potresa i krizne situacije, nužno je postojanje centralne nadležne organizacije za provedbu interventnih inženjerskih aktivnosti te sustavno povećanje pripravnosti kako bi se smanjile posljedice potresa, ali i drugih rizika kao što su poplave, požari otvorenog tipa, ekstremne temperature, industrijske nesreće, klizišta, snijeg i led, suša i terorizam. RCZ je od samog početka prepoznao i podržao formiranje i djelovanje HCPI-IS te ga je postepeno implementirao u ažuriranje i donošenje novih propisa (Strategija upravljanja rizicima od katastrofa, Državni plan djelovanja civilne zaštite, nacrt Zakona o sustavu civilne zaštite, nacrt Strategije razvoja civilne zaštite). No kako bi HCPI-IS uspješno djelovao i tako odgovorio na gore navedene izazove, potrebno je razviti njegove kapacitete.
HCPI-IS je nakon potresa sudjelovao u sustavu Civilne zaštite obavljajući preglede oštećenja i uporabljivosti građevina, organizaciju i nadzor hitne izgradnje nužne infrastrukture, sigurnosne geotehničke preglede, preglede za definiranje potreba hitnih uklanjanja i uspostave sigurnih koridora, surađujući s brojnim tijelima, organizacijama, građanima i ostalim dionicima.
Sudjelovao je i u procesima oporavka vođenim na razini Vlade RH prilikom prijava za Fond solidarnosti, procjene troškova obnove u suradnji s Vladom RH i Svjetskom bankom te globalnoj sinkronizaciji baza podataka.
Članovi Udruge radili su i na izradi stručne literature specijalizirane za procese obnove te organizaciji brojnih edukacija za stvaranje šire baze stručnjaka za procese obnove i okupljanju znanja.
HCPI-IS radio je na procesima obnove vođenim od strane MPGI kroz uspostavu i održavanje baze o stanju građevina na potresom pogođenom području, definiranjem prioriteta u obradi zahtjeva, pregledima građevina na terenu i provjerom nužnih uvjeta za ostvarivanje prava u uredu, svakodnevnim provjerama potrebe provedbe brojnih odluka o ostvarivanju prava temeljem kategorije uporabljivosti građevine.
HCPI-IS je bio kontinuirano prisutan na sjednicama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije te kontinuirano odrađuje brojne aktivnosti.
Štoviše, opseg aktivnosti Udruge se kontinuirano povećavao, što je prirodno ako se želi maksimalno iskoristiti skupljena znanja i iskustva na dobrobit građana. Ipak, nužno je istaknuti da su najbolji stručnjaci većinu aktivnosti na potresom pogođenom području odrađivali uz svoje redovne poslove, što je dovodilo sustav do ruba održivosti. Udruga je tijekom 2023. godine dobila inicijalna sredstva za minimalno održavanje sustava.
Pritom, odrađene su ključne aktivnosti s kojima su postavljeni temelji za rad Udruge, što se posebice odnosi na izradu nužnih dokumenata poput pravilnika (Pravilnik o materijalno financijskom radu Udruge i Pravilnik o područnim tijelima Udruge), Strategije, Plana aktivnosti i Financijskog plana. Također, aktivno se radi na uspostavljanju Baze inženjera, Baze građevina i Baze imovine kako bi Udruga bila spremna za djelovanje na području cijele Republike Hrvatske.
Posebne aktivnosti su vezane za zadržavanje na okupu kvalitetnih ljudi s neprocjenjivim iskustvom, stvaranje mreže stručnjaka, prijenos znanja, različite ''mirnodopske'' aktivnosti kao što su prijenos iskustava, edukacije inženjera, priprema sustava funkcioniranja u kriznim situacijama, priprema baza podataka te aplikacija za pouzdanije procjene, prioritizacija zgrada kritične infrastrukture, povezivanje s procesima održavanja i slično. Sve navedeno osigurava podlogu za funkcioniranje sustava, ali ista ne može zaživjeti bez kontinuiranog izvora sredstava i profesionalnih kapaciteta.
Razorni potresi u 2020. godini nedvojbeno su potvrdili da potres predstavlja neprihvatljiv rizik za RH i da je presudno uspostaviti sustav i stvoriti kapacitete koji će kontinuirano biti posvećeni upravljanju i smanjenju rizika od potresa. Svu odgovornost koju su stručnjaci iz područja potresnog inženjerstva preuzeli i odradili neposredno nakon potresa potrebno je implementirati u sustave, iskoristiti znanja i iskustva za edukacije i pripremiti sustav za buduće katastrofe.
Prikupljeno iskustvo i znanje predstavlja neprocjenjivi kapital za budućnost u kojoj se može uspostaviti sustav, provoditi prijenos znanja na buduće generacije, dijeliti iskustva s drugim državama, a posebno su vrijedni za to stručnjaci s iskustvom koje je potrebno zadržati u sustavu. Nužno je unaprijed predvidjeti većinu procedura, maksimalno ih uskladiti, educirati inženjere i sinkronizirati s ostalim interventnim službama.
Potrebno je uspostaviti preventivne aktivnosti poput pripreme baze podataka s građevinama koja uključuje prioritizaciju, kao što su primjerice građevine od nacionalne važnosti i kritična infrastruktura, sukladno procjenama rizika, redovite preglede građevina kritične infrastrukture, povezivanje s procedurama održavanja građevina te pripremu karakterističnih rješenja za sanaciju i podupiranje prema svojstvima stambenog fonda. Bez kvalitetne institucionalizacije inženjerskih aktivnosti i stvaranja kapaciteta Hrvatska neće biti spremna za sljedeće potrese, niti će se moći nastaviti osiguravati kvalitetna podrška državi za brojne aktivnosti obnove, a najbolji stručnjaci će se rasuti što će dovesti do gubitka znanja.
Ključno je unaprijed organizirati i pripremiti preglede građevina koje bi morale ostati u funkciji nakon potresa. Kao primjer se mogu istaknuti bolnice, koje moraju biti spremne za prijem unesrećenih nakon razornih potresa, a s druge strane inženjeri bi trebali procijeniti njihovu uporabljivost u vrlo kratkom vremenu. Za takve aktivnosti potrebno je preventivno pripremiti brojne podloge jer iseljavanje bolnica, s potencijalno životno ugroženim bolesnicima zahtijeva teške odluke u samom trenutku. Iskustvo nakon potresa u Zagrebu pokazalo je kako je bez kvalitetne pripreme iznimno teško provoditi takve aktivnosti u trenutku potresa i donositi potrebne odluke.
Kako bi Hrvatska razvila svoju pripravnost i otpornost na buduće potrese, nužno je uspostaviti sustav koji je organiziran, optimiziran i sistematiziran upravo na stečenom znanju i iskustvu.
Hrvatski centar za potresno inženjerstvo – Interventna služba je prepoznat u Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine, s osvrtom na dva strateška cilja:
1. Smanjenje rizika od katastrofa: Ovaj cilj uključuje uspostavu baze podataka, mobilizaciju resursa, stvaranje geo-informacijskog sustava, obrazovanje i jačanje svijesti o rizicima od katastrofa, podizanje otpornosti objekata i osiguranje jasnog lanca odgovornosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
2. Povećanje spremnosti za upravljanje u katastrofama: Ovaj cilj naglašava potrebu za jačanjem sposobnosti i kapaciteta operativnih snaga, s ciljem poboljšanja učinkovitosti u reagiranju na katastrofe.
Predmetni projekt se identificira u svojstvu strateškog projekta u sklopu oba strateška cilja, s posebnim naglaskom na provedbu strateškog projekta broj 16 “Razvoj operativnih sposobnosti Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo – inženjerske interventne službe za postupanje u katastrofama“, koji je usmjeren na jačanje sposobnosti i kapaciteta operativnih snaga.
Ovaj projekt će također omogućiti bolju koordinaciju i suradnju između različitih tijela i organizacija uključenih u procese obnove i upravljanja kriznim situacijama. Financijska podrška EU osigurat će kapacitete te stabilnost rada HCPI-IS, što je ključno za dugoročno planiranje i provedbu preventivnih mjera. Hrvatska će tako moći dijeliti svoja iskustva i znanja s drugim zemljama članicama te svim drugim zemljama koje se suočavaju sa sličnim rizicima, čime će doprinijeti globalnoj sigurnosti i otpornosti na prirodne katastrofe. Ulaganje u ovaj projekt nije samo ulaganje u sigurnost Hrvatske, već i u globalnu zajednicu, čime se osigurava bolja budućnost za sve.
